Jedan od vodećih planetarnih stručnjaka iz oblasti drevnog prava dr Filip Vukosavović je rođeni Baranin. On ovih dana provodi kratak odmor u gradu pod Rumijom. Dr Filip Vukosavović je direktor i glavni kustos Nacionalnog pomorskog muzeja u izraelskom gradu Haifa, gdje je stigao iz Jerusalima u kojem je prethodno godinama bio direktor Muzeja biblijskih zemalja, i svojim naučnim otkrićima, arheološkim i istorijskim istraživanjima, priređivanjem izložbi, publikacija i knjiga skrenuo na sebe pažnju svjetske stručne javnosti, koja ga svrstala u vodećeg planetarnog poznavaoca civilizacije bliskoistočnih zemalja.
U radnoj biografiji Filipa Vukosavovića su dvije magistarske studije i doktorska disertacija iz oblasti drevnog prava. Stručnjak je za izučavanje kulture, jezika, istorije i prava zemalja Bliskog istoka. Govori drevne jezike, naročito one stare oko 5.000 godina, jezik Asirije, zemalja Babilona i ostale jezike iz porodice starosemitskih naroda. Učenje starohebrejskog je započeo tokom magistarskih studija u Bostonu, a u Izraelu usavršava sumerski, akadijski i sve ostale iz porodice starosemitskih jezika. Njihovo znanje je omogućilo lakše razumijevanje istorije, kulture i obrazovanja bliskoistočnog podneblja.
Njegova najuža stručnost je pravni dio istorije, proučavanje prvih, najranijih zakonodavstava.
– Sve to je nastalo u Mesopotamiji, na području današnjeg Iraka, gdje, u nekadašnjoj kolijevci civilizacije, u ovom trenutku vlada potpuno rasulo – navodi Filip, nadovezujući se na aktuelnu problematiku bliskoistočne krize.
Bezumlje ratova i krize na Bliskom istoku, iz ugla naučnog radnika i građanina Izraela komentariše kao nešto zastrašujuće, besciljno, što nikome ne može donijeti dobra.
– Kad učimo o drevnom Bliskom istoku, kažemo da je to kolijevka civilizacije. Zato što većina kulture potiče iz Mesopotamije. Prvo pismo nastaje u Iraku, prvi sud se formira na tom području, prve cigle za izgradnju, prvi izumi za navodnjavanje zemlje, prva škola i zakonodavstvo. I danas se naslanjamo na ono što je narod Mesopotamije započeo prije 4.500 godina. Sva ta dobra, sva ta zaostavština, sada su pretvoreni u groblja civilizacije. To je zastrašujuće i potpuno rasulo. U hebrejskom jeziku riječ ERES znači kolijevka, a HERES uništavanje. U toj igri riječi ERES-HERES, krije se slika onoga što se dešava danas: uništavanje kolijevke, ne obično rušenje, već sistematsko brisanje svega, svih tekovina civilizacije. Raznovrsne fundamentalističke grupe pokušavaju da obrišu sa lica zemlje sve drevne vrijednosti, što mene i druge stručnjake plaši, jer ako se ne zaustave, ne bi imali gdje da odemo i šta da istražujemo – kaže on i naglašava da je jedan od primjera takvog stradanja grad Mosul, gdje su fundamentalisti bušilicom i dinamitom razarali drevne zgrade.
– Slično je i sa Palmirom, jednim od najčuvenijih sirijskih gradova za vrijeme rimskog i grčkog perioda, gdje su srušeni apsolutno svi hramovi, palate, kulturna zaostavština... Srušila ih je mržnja, ekstremne grupe u nastojanju da sve vrate nekom originalnom islamu, originalnoj vjeri, u koju danas niko od njihovih prosvećenih ljudi više ne vjeruje i ne slaže se sa njom. Zato više nikome nije bitno da li je neko musliman ili hrišćanin, ili Jevrej, svi na Bliskom istoku zajedno patimo zbog uništavanja ove stare civilizacije, kolijevke naroda i jezika – kaže dr Vukosavović, dodajući:
– Ekstremisti žele uništiti sve, osim ono u šta oni vjeruju. Ruše, čak i kada su svjesni da je ono što ruše, a vezano za civilizaciju, vezano i za njih same. Nisu svjesni da se stanje od prije 2.000 godina ne može vratiti. Prisutna je velika količina mržnje i netolerancije, koja mene lično jako podsjeća na bivšu Jugoslaviju. Sva ta situacija reflektuje se i na Izrael, gdje često stižu rakete iz Sirije i nemiri uzrokovani uzavrelom situacijom.
Doktorska disertacija Filipa Vukosavovića govori o najranijim zakonodavnim tekstovima u istoriji čovječanstva koji su napisani na sumerskom jeziku, klinastim pismom, pa nije ni čudo što je među brojnim Izraelcima baš on bio direktor i glavni kustos Muzeja biblijskih zemalja u Jerusalimu.
– Biti kustos u muzeju znači biti izložen raznoraznim temama i imati priliku da se nauče, ali i otkriju brojne stvari. Radio sam mnoge istorijske izložbe, religijske postavke. Samo jedna od njih, koja se odnosila na Babilonsko izgnanstvo i izgnanstvo iz drugih zemalja Bliskog istoka prema Babilonu u 6. vijeku p.n.e. okupila je preko 200.000 posjetilaca. Što više učim, to više i shvatam koliko malo znam i zato se stalno usavršavam. To je posao koji mi otvara oči, koji radim sa ljubavlju i širi vidike – priča dr Vukosavović.
Razlog za promjenu poslovnog okruženja, pored želje da se izučava nešto novo, bio je motivisan i podnebljem sa kojeg potiče:
– Rođen sam na moru. Haifa je grad sličan Baru. Ima more, dosta plaža, luku. Tu sam potpuno promijenio oblast istraživanja u odnosu na Muzej biblijskih zemalja i naišao na nove naučne izazove. Izučava se pomorska istorija Mediterana, od Turske, preko Sirije, Izraela, Libana i Egipta.
Pored svog plodonosnog naučnog rada, dr Filip Vukosavović je često angažovan kao vanredni profesor na uglednim američkim univerzitetima i predavač na visokoškolskim ustanovama širom Evrope.
D.S.
Djetinjstvo proveo u Ulici maršala Tita
Vukosavović je rođen je u Baru, djetinjstvo je proveo u Ulici maršala Tita i roditeljskoj kući u Sutomoru, a školovanje i život nastavio u Beogradu, gdje jer završio Pravni fakultet. No, Crnu Goru je Filip često posjećivao i uvijek joj se sa istom čežnjom i željom vraćao.
– Od toga gdje smo i čime se bavimo, bitnije je ono što je u srcu, a to je moj rodni Bar – kaže Filip i navodi da čim stigne, prvo što uradi je posjeta groblju na kojem počiva njegov otac – general Raško Vukosavović, obilazak očeve kamene kuće u selu Sotonići i cjelodnevni boravak na Skadarskom jezeru.
– Veoma mi je važno da ženi koja je Amerikanka i kćerki Danici, rođenoj u Izraelu,pokažem Crnu Goru, našu kulturu, ljude, zemlju, istoriju. Ljubav prema Crnoj Gori je neka vrsta opsesije i ma gdje da se nalazim pričam o svojoj porodici, o istoriji svoje familije – ističe on.